Teško do finansijske pomoći Brisela
Brisel - Dva puta sedmično romska aktivistica Angela Koce vozi nekoliko hiljada kilometara u unutrašnjost Mađarske u 16 godina staroj Tojoti, tražeći načine kako da sredstva iz evropskog strukturalnog fonda namijeni pomenutoj manjini. Ona pritom ne misli na multimilionske projekte sa kojima se povezuju evropski fondovi, kao što je izgradnja mostova i autoputeva. Koce traži nekoliko hiljada eura za Centar za Rome, i nekih 20.000 eura za program lokalnog zapošljavanja.
Čak i skromniji programi su početak za Rome, koji imaju pravo na udio u 50 milijardi eura vrijednim fondovima EU. "Dobijati pomoć Evrope je teško čak i za one obrazovane, jer zahtijeva poznavanje načina na koji sistem funkcioniše. Potrebna nam je mreža i neka formalna organizacija: izolovone grupe Roma u ovoj zemlji takvih grupa nemaju", istakla je Koce.
Koce je dio grupe koju je osnovao Institut za otvoreno društvo, NVO koja ima za cilj da edukuje romske grupe u centralnoj i istočnoj Evropi kako da dobiju pomoć EU. Cilj je objasniti izolovanim zajednicama koje imaju pravo na određena sredstva kako da im pristupe i naprave nacrt projekta.
"Radimo u sredini u kojoj nema romskih organizacija. Na primjer, već godinama niko ne aplicira za sredstva EU za sjevernu Mađarsku", objasnila je ona. To pitanje se našlo i na dnevnom redu u septembru, nakon što je Brisel kritikovao francusku Vladu zbog programa rušenja romskih kampova.
Pariz je odgovorio kritikom Evropske komisije, jer nije namijenila dio novca samo za ovu grupu, implicirajući da su Romi emigrirali u Francusku zbog siromaštva koje vlada unijom a koju Brisel očigledno ne vidi. Iz Brisela je saopšteno da Romi imaju pravo na 17.5 milijardi eura novca namijenjenog osjetljivim grupama, ali bi Romi dobili samo mali udio. Niko nije siguran o koliko novca je riječ.
"Ovo je oblast u kojoj su iskustva podijeljena", kazao je evropski komesar koji kontroliše izvor mogućih romskih investicija – Evropski strukturalni fond – Lazlo Andor. Bazu recipijenata novca iz struktralnog fonda i spisak programa namijenjenih Romima, naročito u centralnoj i istočnoj Evropi, te Njemačkoj i Italiji objavili su 'Financial Times' i Biro za istraživačko novinarstvo.
Projekti variraju: od infrastrukturalnih do programa finansiranja muzičke akademije u Felsursu na zapadu Mađarske. Ali neki su samo dokazali koliko Romi često ne uspiju dobiti novac EU na koji imaju pravo.
Finansijer Instituta za otvoreno društvo Džordž Soroš je ocijenio da svega jedan odsto novca iz evropskih strukturalnih fondova ide na 10 do 12 miliona evropskih Roma. To nije ni približno informaciji koju pominju u EK, niti koliko bi Romi dobili da imaju bolji uvid u svoje mogućnosti. "Uvijek sam smatrao da je novac iz strukturalnih fondova motor za rešavanje romskih problema u EU. To su nezavisna sredstva koja mogu biti iskorištne bolje nego državni novac. Može biti bolje iskorišten", kazao je on.
Komisija je identifikovala problem. Iako Andor tvrdi da kvote za Rome ne dolaze u obzir, Brisel je poručio članicama unije da moraju ponuditi više programa koji su isključivo namijenjeni Romima. Koce smatra da je jedini način da se riješi problem fundamentalna izmjena strukturalnih fondova. Najveći problem su vremenska ograničenja koja je nametnula EU. Programi obrazovanja mogu dobiti podršku jedino za period od dvije do tri godine. "Morate biti pažljivi za male, nove organizacije koje ne dobijaju puno novca. Manje svote novca su za njih idealne", dodala je ona. Nekada su te svote pevelike, pa su prije tražili pomoć NVO ili stranih vlada. "EU ima dosta novca za koji mi planiramo da apliciramo, ali je nekad lakše dobiti novac od norveške vlade", zključila je Koce.